U partnerstvu s Nacionalnim vijećem za konkurentnost, koje je nedavno predstavilo rezultate istraživanja Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske, Zagrebačka županija je organizirala okrugli stol „Za konkurentniju Zagrebačku županiju”.

 

Namjera ovog okruglog stola bila je od relevantnih stručnjaka i poduzetnika dobiti sugestije i prijedloge kako zajednički doprinijeti povećanju poduzetničke konkurentnosti, konkurentnosti Zagrebačke županije, a time i ukupne konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Prema spomenutom istraživanju, Zagrebačka županija je na listi konkurentnosti hrvatskih županija na sedmome mjestu. Metodološkim pristupom istraživanja regionalne konkurentnosti prati se aktivnost nekog područja za poslovanje i življenje.

 

„Regionalna konkurentnost je sposobnost ponude atraktivne i održive okoline za poduzetnike te život i rad stanovništva. Ona je procjena, sastavljena od statističkih i perceptivnih podataka, a ne zbroj konkurentnosti poduzeća“, uvodno je pojasnila Slavica Singer, članica Nacionalnog vijeća za konkurentnost, profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta „Josip Juraj Strossmayer” u Osijeku. Regionalna konkurentnost izračunava se na temelju 165 različitih pokazatelja, poput broja visokoobrazovanih osoba u populaciji stanovništva neke regije, broja zaposlenih u odnosu na broj stanovnika, investicija i poduzetničke dinamike, poslovne infrastrukture te perceptivnih indikatora o lokalnoj upravi, infrastrukturi, vladavini prava, financijskom tržištu…

 

„Minus vaše županije je učešće visokoobrazovanih ljudi u ukupnoj populaciji stanovništva, kao i razvoj temeljen na inovacijama. Međutim, to što ste s petoga ‘pali’ na sedmo mjesto konkurentnosti ne znači da nije bilo pomaka, nego su neke županije bile ‘brže’ od vas. Razvojna snaga vaše županije jača je nego što pokazuju ostvareni ekonomski rezultati, kao što je BDP po stanovniku“, rekla je Singer.

 

Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, naglasio je da Županija sustavnim djelovanjem već desetak godina stvara povoljno i poticajno okruženje za razvoj poduzetništva kao pokretačke snage razvoja gospodarstva te da smatra da bi trebalo razmotriti eventualnu potrebu prilagođavanja metodike prikupljanja i obrade podataka hrvatskim specifičnostima i razmotriti potrebu unapređenja sustava državne statistike. „Investicije u Zagrebačkoj županiji su realnost (Pliva, IKEA, Kaufland, König-metall grupa, Lagermax…) pa na predstojeće razdoblje možemo, s punim pravom, gledati s optimizmom. Stoga me, pored ovakvog interesa ulagača, ukupne vrijednosti investicija, kao i ostvarenih gospodarskih rezultata, iznenađuje podatak da je Zagrebačka županija na listi konkurentnosti hrvatskih županija s petog ‘pala’ na sedmo mjesto. Naravno, razloge tomu treba stručno i objektivno razmotriti s više različitih aspekata kako bismo mogli poduzeti konkretne aktivnosti, mjere i programe s ciljem poboljšanja stanja“, rekao je Kožić.

 

Uvodna izlaganja, koja su prethodila panel raspravi Što i kako trebamo učiniti za konkurentniju Zagrebačku županiju, održali su, uz Slavicu Singer, Mladen Vedriš, predstojnik Katedre za ekonomske znanosti na zagrebačkom Pravnom fakultetu (Konkurentnost – zajednička odgovornost nacionalne i lokalne razine vlasti), Željko Potočnjak, predstojnik Katedre za radno i socijalno pravo zagrebačkoga Pravnog fakulteta i član Nacionalnog vijeća za konkurentnost (Zakonsko uređenje radnih odnosa kao čimbenik (ne)konkurentnosti) i Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (Što nam statistika govori o razvijenosti hrvatskih županija).

 

Vedriš je rekao, uz ostalo, da je područje Zagrebačke županije idealno za stvaranje klastera, pri čemu bi ono moglo postati vodeće u Republici Hrvatskoj, Potočnjak je naglasio da su nedavne promjene Zakona o radu potpuno neusklađene sa značajkama i težinom problema kojeg treba riješiti, a Krištof je pojasnio da se BDP izračunava na nacionalnoj razini, a potom se prema broju zaposlenih i mjestu njihova rada „spušta“ na niže razine. Stoga stanovnici županije koji rade u Zagrebu „podižu“ BDP Grada Zagreba, a ne županije.

 

Tijekom panel rasprave svoja su iskustva iznijeli poduzetnici Zdravko Runtas, direktor samoborskog IGO-MAT-a, Danijel Martinko u ime König-metall grupe, Robert Franković, viši direktor proizvodnih operacija TAPI Hrvatske iz Plive, Ankica Mužinić, članica OPG-a Mužinić, najvećeg proizvođača mlijeka u županiji, Tomo Kovačić, načelnik Pisarovine, Ivan Remenar, načelnik Rugvice i Vladimir Žanić, viši predavač na Veleučilištu „Baltazar” u Zaprešiću.