Na Veleučilištu „Baltazar“ održan je stručni skup Menadžment u kulturi i kreativnom poduzetništvu Zagrebačke županije, prvi korak prema izradi Strategije kulture Zagrebačke županije.

Stručni skup je okupio djelatnike u kulturi, stručnjake iz područja marketinga, zaposlenike lokalne samouprave, ravnatelje i djelatnike ustanova u kulturi.

Sudionike skupa uvodno je pozdravio župan Stjepan Kožić, naglasivši da Zagrebačka županija ima bogatu kulturnu i prirodnu baštinu. „Svjesni smo da živimo u području gdje u svakom, pa i najmanjem naselju možemo naći neki artefakt koji svjedoči i ukazuje na dugovječni povijesni put. Brojna arheološka nalazišta, stare utvrde, dvorci, bogato opremljene crkve i samostani, građanske kuće ili seljački domovi, svaki na svoj način, ispisuju povijest našega područja“, rekao je župan, dodavši da brojne ustanove i udruge te različiti projekti i manifestacije, posebno u području kulture, bitno oplemenjuju život na prostoru županije.

Također, rekao je da se putem kulturnog turizma, kao značajne gospodarske djelatnosti, može percipirati, ali i sačuvati kulturnu baštinu. „Ukoliko želimo u potpunosti doživjeti gospodarski i društveni oporavak moramo naći rješenje da na najbolji mogući način iskoristimo sve potencijale, koji su na području kulture itekako značajni“, rekao je župan.

Uvodna izlaganja imali su dr. sc. Jadranka Dujić Frlan na temu „Kulturni potencijali Zagrebačke županije“, mr. sc. Ružica Rašperić na temu „Potencijali kulturnog turizma Zagrebačke županije“ i dr. sc. Jadran Antolović na temu „Strategije upravljanja potencijalima kulture“.

„Kao potreba nameće se osmišljavanje specifične kulturne politike koja će poticati kulturne industrije i proizvodnju znanja u kulturnoj baštini te proizvodnju tehnološkog znanja o očuvanju i uporabi kulturnih dobara. Treba dati i podršku poduzetničkim pothvatima vezanim za održivo korištenje kulturne baštine“, rekla je Jadranka Dujić Frlan, naglasivši da je za ostvarenje ovih ciljeva potrebno definirati kratkoročne i dugoročne ciljeve te osmisliti kulturnu politiku i strategiju njezine provedbe, a potrebno je i integrativno djelovanje lokalne samouprave. Također je rekla da je, zbog sve većeg značaja kulture, kulturni sektor jedno od područja s najbržim rastom u svjetskoj ekonomiji, „rame uz rame“ s informacijskim uslugama i komunikacijskim tehnologijama.

Istaknuvši da kultura izravno utječe na turizam, Ružica Rašperić rekla je da, prema Svjetskoj turističkoj organizaciji, 40 posto međunarodnih putovanja sadrži komponentu kulture. „Kultura je motiv turističkih putovanja, najčešće individualaca visokog stupnja obrazovanja i veće platežne moći. Oni znaju što žele i za takve se goste trebamo pripremiti“, rekla je. Dodala je da na prostoru županije treba definirati primarnu atrakciju koja, bez obzira na bogatstvo kulturne baštine, zasad ne postoji, te da je nužno uspostaviti i nove turističke atrakcije – muzeje, dvorce, arheološka nalazišta.

Jadran Antolović, profesor na Veleučilištu „Baltazar“, između ostalog je rekao da su kultura i kreativne industrije najbrže rastući sektor u Europskoj uniji, što bitno može promijeniti gospodarski razvoj. „Trebamo iznjedriti strategiju koja će stvoriti pozitivno okruženje u kulturi, a što znači da moramo surađivati na svim razinama. Moramo povećati kapacitete i kreativnost, a što će dovesti i do povećanja konkurentnosti“, rekao je.

Sudionicima skupa obratila se i Ana Lederer, zamjenica ministra kulture, naglasivši da kultura nije potrošnja, nego stvaranje nove društvene i gospodarske vrijednosti.

Teme skupa također su bile: Kulturno mapiranje županije, Ekonomika kulture i kreativnog poduzetništva, Kulturna proizvodnja i komunikacijske mreže, Kako jednostavno doći do publike, Upravljanje kvalitetom u sustavu kulture, Kreativna Europa, a kao primjer dobre prakse prezentirana je Strategija kulturnog razvoja grada Karlovca.