Simboličnom rezidbom grozdova purtugizeca počela je berba grožđa. U vinogradu obitelji Ivana i Mislava Velikanovića u Vlaškovcu, na vinorodnoj Plešivici, u organizaciji Udruge “Portugizac Plešivica” prve su grozdove obrali župan Stjepan Kožić, gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel i vinska kraljica Iva Braje. Bila je to ujedno i promocija novog imena stoljetnoga portugisca, koji se ulaskom naše zemlje u EU, na žalost, nije našao na sortnoj listi.

„Nakon skoro dva desetljeća rada i truda nas vinogradara, a uz svesrdnu pomoć Zagrebačke županije i Grada Jastrebarskoga, stvorili smo robnu marku mladoga vina, prepoznatljivu u našem okruženju, ali i šire. Na tom putu, a u sveopćoj globalizaciji i težnji da što prije i pod svaku cijenu uđemo u veliku obitelj EU, ‘izgubili’ smo ime jedne vrijedne sorte – portugisca. Gdje se ono ‘izgubilo’, nije nam jasno! No, ako se ‘izgubilo’ ime, nisu se izgubili ovi naši vinogradi i predivni crni grozdovi, a nisu se izgubili ni vinogradari, uzgajivači ovog ‘crnog bisera’“ poručio je Damir Režek, predsjednik Udruge “Portugizac Plešivica”, dodavši da će ljubitelji “fine plešivičke kapljice” i dalje moći uživati u svim čarima ovog lijepog vina, samo što će ga sada zvati ‘kak su ga zvali i naši stari’ – purtugizec. Greška će se, rekao je Režek, pokušati ispraviti 2016. kada kreće revizija vinogradarstva u EU i kada će plešivički vinari tražiti da se portugizac ponovno uvrsti na hrvatsku sortnu listu.

Vinari će podršku u promociji novoga imena imati i od Zagrebačke županije, koja je i stvorila robnu marku vina “Portugizac Plešivica” i koja je i dosad, na razne načine, pomagala proizvođačima vina.

„Ulaskom u EU dobili smo šansu, ali prate nas i određene teškoće. Šansu su dobili oni koji će imati kvalitetu, koji će uz pomoć EU fondova unaprijediti proizvodnju… S druge strane problem je nastao u imenu sorte, no smatram da on nije prevelik jer i novi naziv sugerira, odaje istu kvalitetu vina. Siguran sam da će oni koji su i dosad rado pili ovo vino to činiti i ubuduće i da proizvođači neće biti oštećeni“ rekao je župan Stjepan Kožić.

Domaćini berbe, Ivan i Mislav Velikanović, na oko šest hektara obrađuju 30.000 trsova graševine, rajnskog rizlinga, chardonnaya, sauvignona, zelenoga silvanca, sivog pinota, crvenog, bijelog i žutog muškata, purtugizeca… Prve vinograde podigli su 2005., a danas 70 posto ukupne proizvodnje izvoze u Englesku, Belgiju, Njemačku, Srbiju, Bosni i Hercegovinu…

„Hrvatsko tržište je prezasićeno i zato se okrećemo izvozu. Naša je filozofija po prihvatljivoj cijeni prodati vino onima koji znaju što je kvaliteta“ kaže Mislav Velikanović.