O važnosti razvoja ruralnih krajeva, o izazovima života na selu, o tome što znači razvijati se i postati pametno selo (smart village)… govorilo se na konferenciji „Pametna sela – probudimo Hrvatsku – primjer Zagrebačka županija“.

Županija je konferenciju organizirala u suradnji sa Uredom zastupnice u Europskom parlamentu Ivanom Maletić. Inicijativu za razvoj pametnih sela u EU (EU Action for smart villages) pokrenuli su 2017. europarlamentarci Franc Bogovič (Slovenija) i Tibor Szanyi (Mađarska). Europske akcije za pametna sela su skup mjera i politika koje djeluju na razvoj ruralnih područja.

A što su pametna sela? Kako je na konferenciji pojasnio slovenski zastupnik u Europskom parlamentu Franc Bogovič, definicija pametnih sela podrazumijeva automatizaciju i robotizaciju poljoprivrede, ekonomiju dijeljenja (poput zajedničke uporabe poljoprivrednih strojeva), kružnu ekonomiju, digitalne platforme koje mogu zamijeniti osnovne usluge (e-zdravlje, e-uprava…), širokopojasni internet, korištenje obnovljivih izvora energije, dopunske djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu…

„Pojam smart villages sve se više etablira u EU. No, on mora biti i u krovnim dokumentima i ciljevima Europske unije. Pametna sela imaju potencijal povećati gospodarsku i socijalnu koheziju te poboljšati socijalnu jednakopravnost. Stoga je jako značajna njegova promocija i podnošenje amandmana na uredbe buduće financijske perspektive EU (2021.-20127.)“, rekao je Bogović, dodavši da ideju pametnih sela treba nadograđivati, a države, županije, općine, i naposljetku stanovništvo ruralnih krajeva, trebaju prepoznati i potrebe i prilike koje će zaustaviti iseljavanje iz ruralnih područja.

Pametna sela, pojasnila je hrvatska europarlamentarka Ivana Maletić, su sela u kojima se razvoj definira zajedno sa stanovništvom, s mladima, neprofitnim organizacijama, poduzetnicima, poljoprivrednicima…

„Zajedno treba definirati potencijale, prepoznati prilike i šanse i temeljem toga utvrditi strateške ciljeve, projekte i aktivnosti. Važno je da svaka ruralna zajednica napravi svoj mali plan i programa. Moramo iskoristiti sve potencijale koje imamo i staviti ih u funkciju ruralnog razvoja“, rekla je Maletić, dodavši da se ne može govoriti o regionalnom razvoju, ako se ne govori i o ruralnom razvoju. A o njemu se u europskim politikama prvi puta počelo govoriti 1996. godine.

„Postalo je jasno da se mlade ljude ne može zadržati na selu samo ulaganjima u poljoprivredu. Stoga je 2010. uspostavljena posebna strategija za ruralni razvoj“, rekla je. Da bi se došlo do pametnog sela, naglasila je, važna je digitalizacija, bolja prometna povezanost i tehnološko podizanje ruralnih prostora, kako bi oni postali atraktivniji za život mladih obitelji.

„Srž projekta pametnog sela jest čovjek koji u svojoj sredini uživa jednake povlastice u pogledu gospodarstva, društva, obrazovanja i zdravstva kao i gradsko stanovništvo“, rekla je Maletić. Konferenciju je otvorio župan Stjepan Kožić, koji je u uvodnom obraćanju rekao da ruralna politika mora biti uključena i usmjerena na stvaranje preduvjeta za razvoj pametnih sela.

„Život na selu može i mora biti privlačan, što nam dokazuje i čitav niz europskih primjera u kojima ljudi sele iz napučenih i užurbanih gradskih u mirnije seoske sredine. Uzmemo li u obzir interes stanovnika za doseljenje na područje naše županije, konstantan porast broja gospodarstvenika i zaposlenih…, onda je Zagrebačka županija predvodnica ovakvog trenda u Hrvatskoj. Naš je zadatak da selo i ruralni prostor učinimo privlačnim za život mladih ljudi“, rekao je župan. Naglasio je da je važan pokretač ruralnog razvoja dostupnost širokopojasnog interneta te edukacija stanovništva o prednostima korištenja novih tehnologija.

„Pred nama je velika, značajna zadaća. Niz stvari koje treba pokrenuti. Zagrebačka županija je prošle godine donijela Strategiju razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije i krenula prema pametnoj županiji. Cilj je podići kvalitetu života građana, konkurentnosti gospodarstva i efikasnosti javne uprave na načelima održivog razvoja uz primjenu informacijsko-komunikacijske tehnologije“, rekao je župan, dodavši da tranzicija, kroz koju prolaze ruralna područja diljem Europe, znači rizik, ali i stvarnu priliku da upravo ruralni prostor dobije novu i izraženiju ulogu.

Uz župana Kožića, uvodno su sudionike panela pozdravile Smiljana Knez, veleposlanica Republike Slovenije u RH i Marija Vučković, državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede, ujedno i izaslanica predsjednika Vlade RH i ministra poljoprivrede.

Uvodna izlaganja, uz europarlamentarce Franca Bogovića i Ivanu Maletić, održali su Josip Juračak, predstojnik Zavoda za menadžment i ruralno poduzetništvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu (Zašto i kako RH treba razvijati pametna sela? – primjer Zagrebačka županija), Emilija Stojmenova Duh s Elektrotehničkog fakultetu u Ljubljani, ujedno i direktorica Digitalnog središta za inovacije Slovenije (Razvoj pametnih sela na primjeru Republike Slovenije) te Boštjan Kozole, direktor tvrtke Evrosad iz Krškog, najvećeg proizvođača voća u Sloveniji (Primjena smart rješenja u poduzeću ‘Evrosad’).

U sklopu konferencije održana je i panel rasprava „Pametna sela za bolju Zagrebačku županiju i Republiku Hrvatsku“. Panelisti su bili župan Stjepan Kožić, državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede Marija Vučković, europarlamentarci Franc Bogovič i Ivana Maletić, načelnica Općine Rakovec Brankica Benc i predstojnik Katedre za ekonomske znanosti na Pravnom fakultetu u Zagrebu Mladen Vedriš.